Izvještaj s Međunarodne znanstveno-stručne konferencije u povodu obilježavanja 30 godina Montessori pedagogije: Procesi usklađivanja i održivi razvoj iz perspektive pedagogije Marije Montessori

Međunarodna znanstveno-stručna konferencija u povodu 30 godina primjene Montessori pedagogije u Hrvatskoj održana je od 27. do 29. svibnja 2021. u Splitu.

Pokrovitelj Konferencije bio je Grad Split, a počasni pokrovitelji Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Agencija za odgoj i obrazovanje, Montessori Group – Montessori Centre International (MCI), Montessori St. Nicholas Charity (MSN). Konferenciju je uživo i putem aplikacije ZOOM pratilo oko 400 sudionika.

Organizatori Konferencije bili su: Hrvatska udruga Montessori pedagogije; Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru; Pedagoška fakulteta, Univerza v Mariboru, Slovenija; Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Novom Sadu, Srbija; Hrvatsko društvo dječje i adolescentne psihijatrije i psihoterapije; Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora; Hrvatsko Montessori društvo; Montessori društvo Srbije; Savez edukacijskih rehabilitatora Hrvatske; Dječji vrtić „Biograd“, Biograd; Dječji vrtić „Montessori dječja kuća“, Split; Dječji vrtić „Vladimir Nazor“, Kastav; Osnovna škola „Pojišan“, Split; Dječji vrtić „Radost“, Split.

Konferencija je svečano otvorena 28. svibnja 2021. u 10 sati u Hotelu „Park“ u Splitu, gdje su se već održavale druge značajne obljetnice vezane uz pedagogiju M. Montessori u Republici Hrvatskoj. Skup su otvorile viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje Đurđica Kaurloto-Martinić i Ligija Krolo, predsjednica Organizacijskog odbora Konferencije.

U ime Ministarstva znanosti i obrazovanja pozdravne riječi sudionicima uputila je Larisa Ott Filipović osvrćući se na kvalitetu organizacije predškolskog sustava u Hrvatskoj. Sudionike skupa pozdravila je ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, istaknula je višegodišnju uspješnu suradnju Agencije i Dječjega vrtića „Montessori dječja kuća“, zahvalila predavačima i organizatorima te poželjela uspješan rad. U ime Grada Splita pročelnik Mate Omazić naglasio je što poboljšava kvalitetu brige za djecu na području Grada Splita, posebno novi način financiranja privatnih vrtića koji Grad Split provodi od 2020. Izvršna direktorica Montessori Group Leonor Stjepić naglasila je globalno djelovanje i utjecaj Montessori metode na odgojno-obrazovne sustave u svijetu. Zahvaljujući primjerima rada s djecom koje Montessori opisuje, vidljivo je koliko ona polazi od potreba i sposobnosti djeteta. Umirovljena izv. prof. dr. sc. Hicela Ivon osvrnula se na početne korake Montessori metode u Hrvatskoj i značenje pojma pripremljene okoline u predškolskom odgoju i obrazovanju kroz metodu M. Montessori. U ime Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora sudionike je pozdravio dr. sc. Zlatko Bukvić, a u ime Saveza edukacijskih rehabilitatora Antun Zupanc. Svečanomu trenutku pridružila se operna pjevačica Ana Malovan koja je izvela hrvatsku himnu te u kratkoj stanci arije J. Straussa jr.: Mein Herr Marquis, ariju Adele iz operete Šišmiš (Die Fleddermaus) i Tijardovićevu ariju Suzette: Daleko m’e biser mora, iz operete Mala Floramye.

• teorijske postavke Montessori pedagogije iz aktualne socijalne i pedagoške perspektive;
• najnovija istraživanja iz područja neuroznanosti, medicine, psihologije i sociologije koja podržavaju osnovne postavke Montessori pedagogije;
• prikazi različitih oblika prakse s posebnim osvrtom na odgojno-obrazovne cikluse, vertikalnu prohodnost obrazovanja prema Montessori programu do primjene Montessori metode u starijoj dobi. Praktični je dio obuhvatio obrazovanje za rad prema metodi M. Montessori za predškolsku dob te osnivanje Montessori vrtića i skupina te ukazao na vertikalnu i horizontalnu prohodnost odgojno-obrazovnog sustava prema ovoj metodi.

Ligija Krolo, osnivačica prvoga Montessori vrtića u Hrvatskoj, osnovanoga prije 30 godina, u uvodnoj prezentaciji osvrnula se na najvažnije teme koje su aktualne u Hrvatskoj i u svijetu, s posebnim naglaskom na temelje Montessori metode: individualnu poduku, procese usklađivanja koji proizlaze iz odnosa odgojitelja i djeteta i pripremljene okoline. Također je ukazala na zahtjevnost održivosti provođenja ove metode u privatnim vrtićima u Hrvatskoj.

Doc. dr. sc. Ann Sutton, iz Teksasa u SAD-u, uvela nas je u načela Montessori pedagogije i održivog razvoja i njihovu nedjeljivost.

Prof. dr. sc. Ivan Begovac, dr. med., svojim je predavanjem naslovljenim Paradigme dijagnostike i terapije djece i njihovih roditelja s psihičkim smetnjama naglasio koliko su važni odnosi majke i djeteta te kako bez stvaranja odnosa nema ni kognitivnog ni emocionalnog razvoja, ali i koliko je važna multidisciplinarna suradnja kad su u pitanju djeca s teškoćama u razvoju. Dr. med. Vujnović na primjerima iz prakse predočio je koliko je važan odnos majke prema djetetu da bi terapija uspjela.

O važnosti dijaloga, pedagoškog odnosa za uspješnog učenika i na kraju sretnu odraslu osobu iz neuroznanstvene perspektive u svojem je pozvanom predavanju govorio prof. dr. sc. Joachim Bauer. Naglasio je da neuroznanost potvrđuje ono što je M. Montessori navodila kao svoja osnovna načela:

1. djeca i mladi trebaju odnose, relacije;
2. odnos stvara motivaciju;
3. u središtu odnosa stoje neuropsihološki procesi rezonanca i zrcaljenje;
4. djetetovo „ja“ ili Self od određene je dobi spremno na rezonancu i može mu se pristupiti preko dijaloga.

Prof. dr. sc. Otilia Velišek-Braško dala je izvrsnu teorijsku osnovu povezanosti Montessori pedagogije i održivog razvoja te nužnosti prožimanja svih sudionika u procesima odgoja i obrazovanja.

Mr. Jovanka Ulić naglašava da bez kulture kao četvrtog stupnja održivog razvoja nema građanske civilizacije te koliko je M. Montessori naglašavala rano uvođenje elemenata kulture u vrtiće jer bez kulture nema razvoja čovječanstva.

Prof. dr. sc. Vjekoslav Krželj, dr. med., dao je osvrt na važne čimbenike kad je riječ o prehrani u ranom djetinjstvu, dr. sc. Toni Maglica se osvrnuo na važnost zdravog emocionalnog razvoja u djetinjstvu kao zaloga za odrastanje u sretnu odraslu osobu, a izv. prof. dr. sc. Sunčica Delaš Kalinski ukazala je na važnost razvoja i poticanja motorike koji su preduvjet sretnog djetinjstva i odrastanja u uspješnu odraslu osobu.

Na panel-diskusiji, u kojoj su uz voditeljicu Preeti Patel sudjelovali Marvin José, Stacey Wilson-McMahon i Reyes Moren, predstavljena je važnost održivog razvoja za sve stupove društva, a posebno u organizaciji odgojno-obrazovnih institucija, te se istaknulo na koji način globalne institucije podržavaju te procese.

U svom predavanju doc. dr. sc. Dubravka Kuščević obrazložila je koliko je važan pravilan pristup djetetu u razvoju likovnog izražavanja kao jednog od prvih stvaralačkih, kreativnih procesa u predškolskoj dobi.

Prof. dr. sc. Renata Miljević-Riđički posebno je naglasila da predškolske ustanove koje u svojim programima njeguju razvoj i stjecanje navika, rituala u razvoju djeteta te imaju jasan radni plan i pravovremeno informiraju odgojitelje, imaju i bolje razvijenu psihološku otpornost, posebno kod odgojitelja. Organizacija prostora, predvidljivost sadržaja i dobro pripremljeni odgojitelj koji ima jasnu sliku o svojim zadatcima doprinose razvoju otpornosti i mogućnosti poticanja njezina razvoja kod djece. U ovim vremenima, više nego ikad, za održavanje psihološke otpornosti i djece i odraslih potrebna je organiziranost, smislenost, stabilnost i jasna struktura.

Na panel-diskusiji koju je vodila izv. prof. dr. sc. Marija Sablić s doktorandicama Marijom Lesandrić i Katarinom Glavaš iznesena je primjena Montessori metode u svim životnim dobima, s posebnim osvrtom na stariju životnu dob i osobe koje imaju probleme s demencijom.

Katarina Džal, odgojiteljica iz Dječjega vrtića „Radost“ u Splitu, predstavila je rezultate istraživanja koje je provela doc. dr. sc. Violeta Valjan Vukić o tome na koji se način u različitim Montessori vrtićima na području grada Splita primjenjuje Montessori metoda, posebno rad s Montessori materijalima za razvoj osjetila.

Đurđica Kaurloto-Martinić, viša savjetnica za pedagoge škola i vrtića Splitsko-dalmatinske županije; Jadranka Buvinić, viša savjetnica za razrednu nastavu u Agenciji za odgoj i obrazovanje, i Deana Gaić Kaličanin, viša savjetnica pedagoginja iz splitske Osnovne škole „Pojišan“, izložile su moguće oblike suradnje stručnih suradnika, odgojitelja i učitelja po vertikali odgojno-obrazovnih sadržaja.

Primjeri iz prakse pokazali su široku paletu mogućnosti primjene Montessori pedagogije za sve dobne skupine, prikaze otvaranja Montessori ustanova, mogućnost uvođenja Montessori elementa u redovne predškolske programe. Nit koja je povezivala sve primjere iz prakse bio je način na koji se ova metoda uvijek iznova aktualizira, prilagođuje različitim socio-ekonomskim uvjetima, a da ne gubi na svojoj autentičnosti.

Održivi razvoj

Lana Očko i Kristina Kutleša iz Dječjeg vrtića „Maksimir“ u Zagrebu naglašavaju kako već od vrtićke dobi treba sustavno pristupiti promjeni ponašanja i razvijati ekološku svijest. Nataša Veldić, predsjednica Hrvatskoga Montessori društva, u svojoj multimedijskoj prezentaciji naglasila je da je Maria Montessori dala alat da uočimo ljudske sklonosti, potrebe i mogućnosti svakog djeteta te da na taj način potičemo obrazovanje za održivi razvoj.

Tamara Moguljak, Josipa Bošković i Nataša Rajković iz zagrebačkoga Dječjega vrtića „Trešnjevka“ osvrnule su se na uključivanje svoje skupine u Etwinning projekt. Time je jačala svijest o radu odgojitelja, njihove refleksije o radu, što je poticalo i samu praksu te kod djece razvilo veći interes za Montessori aktivnosti.

Dijana Čorak, Adela Šimun i Andrea Hranilović iz Montessori grupe Dječjega vrtića „Ciciban“ iz Velike Gorice dale su primjer na koje se može Montessori okruženje može koristiti za razvoj socijalizacije, prihvaćanja drugoga, drukčijega te na koji način možemo u Montessori okruženje uvrstiti i didaktički materijal koji nije Montessori.

Iva Balenović, Marcella Kovačević i Ivana Igrec iz zagrebačkoga Dječjega vrtića „Vjeverica“ ukazale su na sustavnost Montessori prakse u radu s djecom s teškoćama i mogućnosti integracije pokreta u cjeloviti razvoj djece s teškoćama u razvoju.

Glazba

Prikazi prakse iz glazbenoga područja ukazali na to koliko glazba i pjevanje igraju važnu ulogu u Montessori vrtićima i kako ovo područje nije zanemareno te koliko je važna odgojiteljeva uloga u provođenju glazbenog odgoja.

Tamara Vrdoljak i Sara Vrdoljak uvele su nas u važnost pjevanja u dnevnoj rutini, posebno kod djece mlađe kronološke dobi. Kroz pjevanje se stvaraju rituali koji djeci pomažu u socijalizaciji i upoznavanju s redom.

Predstavnice Dječjega vrtića „Botinec“ Marina Mešić, Lana Tepić Jelavić, Nikolina Pernar i Tea Babić prikazale su aktivnosti vezane uz glazbu u koje su uključile i roditelje, vanjske suradnike. Dokumentiranjem svih tih procesa pomažu djeci osvijestiti na koji način ona uče i što su naučila te na koji način naučeno mogu primijeniti.

Uključujući glazbene aktivnosti prema metodi M. Montessori, Alenka Kulaš i Kristina Weiner iz Dječjega vrtića „Vladimir Nazor“ iz Kastva doprinijele su razvoju osjetila i emocionalne svijesti kod djece.

Vedrana Hofšteter, Kristina Kutleša i Marija Jukić iz zagrebačkoga Dječjega vrtića „Maksimir“ povezale su glazbene aktivnosti prema Montessori metodi s drugim umjetničkim izrazima. Na taj su način jačale i usavršavale razvoj kreativnog izražavanja i mišljenja.

Ursula Sutter i dr. sc. Melanie Voigt iz Kinderzentrum München, Njemačka, osvrnule su se na jačanje socijalnih vještina pri stvaranju glazbe (posebno individualno podučavanje pjevanja) i koliko te dvije kompetencije utječu jedna na drugu u njihovu izražavanju i primjeni. One vode k odgovornosti za zajedničko djelovanje i mogu postaviti dio temelja za kasniji timski rad.

Montessori metoda u različitim sustavima

Ivana Jelaš, Jelena Čaić i Andrea Josipović, osnivačice Dječjega vrtića Montessori u Osijeku, prikazale su početak osnivanja i svu problematiku organiziranja Montessori programa za dob od 3 do 6 godina. Podsjetile su sudionike koliko je važan entuzijazam, upornost te stalna evaluacija i kritički osvrti na rad i primjenu Montessori metode.

U detaljniju problematiku uvođenja Montessori metode u redovne vrtiće uvela nas je Esma Brzić, koja je naglasila koliko lokalna politika ima utjecaja na sam rad, program rada u dječjim vrtićima. Mogućnost da se pojedine osobine i načela te sadržaji Montessori metode uvode u vrtiće prikazale su odgojiteljice Nikoleta Mustapić i Antonija Kolačko te stručna suradnica Višnja Milačić Žurić iz Dječjega vrtića „Biograd“.

Pedagogija M. Montessori u svijetu je upravo poznata i priznata za poticanje odgojno-obrazovne vertikale koja se temelji na vertikalnoj prohodnosti, posebno kod skupa „nastavnih predmeta“ pod nazivom kozmički odgoj. On uključuje pet odgojno-obrazovnih ciklusa (koje možemo naći u Kurikulumu međupredmetnih tema od prvoga razreda osnovne do četvrtoga razreda srednje škole) prema cjelovitom Nacionalnom kurikulu Republike Hrvatske. Prikaz odgojno-obrazovnih sadržaja, predmeta „kozmičkog odgoja“ prema metodi M. Montessori iznijeli su autori prof. h. c. Joachim Dattke (od 6 do 11 godina) i dr. sc. Ann Sutton (od 12 do 16 godina).

Mara Midžor, dipl. agronomkinja, prikazala nam je vrtlarsku abecedu koja pomaže djeci da se od najranije dobi uključe u procese vrtlarstva te na taj način pomažu i bivaju ekološki osviještena. Predstavila je i pripadajuće didaktičke materijale za svakodnevne praktične aktivnosti. Te osnovne aktivnosti postaju temelji za samostalnost pri rješavanju problema vezanih za održivi razvoj.

Prikaz i izazove edukacije za nacionalnu diplomu za rad s djecom predškolske dobi prema metodi M. Montessori iznijela je Ligija Krolo, voditeljica Stručno-razvojnog centra pri Dječjem vrtiću Montessori dječja kuća, koja je naglasila da edukacija treba biti višesmjerna s ciljem savladavanja vježbi – rada s materijalom, ali i primjene Montessori metode kroz nastavne programe većeg broja odgojno-obrazovnih područja.

Problematiku (prednosti i izazov) edukacije iznijela je Eržebet Bedrosian, predsjednica Montessori društva Srbije.

Prezentacija Željka Filajdića utoliko je značajna jer ukazuje na važnost poticanja svake vrste djelatnosti (rad, proizvodnja i djelovanje) već od predškolske dobi, što je u skladu s Montessori teorijom rada i važnosti svake pojedinačne djelatnosti za osobnost pojedinca i čovječanstva.

Završnu je riječ Konferenciji dala umirovljena izv. prof. dr. sc. Hicela Ivon koja se osvrnula na početke metode M. Montessori u Hrvatskoj i važnost alternativnih pedagoških metoda za jačanje nacionalnog kurikula za predškolski odgoj i obrazovanje. Ona je ukazala kako su predavači približili suvremene metode, rezultate istraživanja koji ukazuju na povezanost svih razvojnih čimbenika u odgoju djece. To opet pomaže Montessori stručnjacima u aktualiziranju pojedinih Montessori odgojno-obrazovnih područja u rada s djecom.

Organizatori zahvaljuju svim predavačima koji su bili i moderatori pojedinih sekcija, a posebno Tijani Vidović i Nataši Veldić kao vanjskim moderatoricama koje su vodile ZOOM-sekcije.

Medijski pokrovitelj konferencije bila je Online LIVE TV Croatia sa svojim osnivačem Romanom Solom.